O makedonskoj pravoslavnoj crkvi u hrvatskoj
Početkom devedesetih godina Makedonci pravoslavne vjeroispovijesti koji su u Hrvatsku došli iz raznih razloga, čitajući i slušajući o Makedoncima u Australiji, Americi, Kanadi i europskim zemljama koji su kao stariji iseljenici već odavno bili prihvaćeni u toplo majčinsko krilo makedonske pravoslavne crkve Svetog Klimenta, kako imaju svoje svećenike, svoje crkve bogate duhovnim, kulturnim, prosvjetiteljskim, sportskim i zabavnim životom, započeli su pripreme za osnivanje Pravoslavne crkvene općine u Zagrebu. Povodom proslave dana Sv. braće Kirila i Metodija u Zagrebu, koja se održala 22. i 23. svibnja 1993., sa nestrpljenjem i radošću isčekivala se prva bogoslužba na makedonskom jeziku. Makedonci su prvi put imali mogućnost prisustvovati na svetoj bogoslužbi koju je služio makedonski pravoslavni svećenik u grko-katoličkoj crkvi ‘Sv. Ćiril i Metod’ na Gornjem Gradu u Zagrebu. To je bila i prigoda, da se u razgovoru sa svećenikom prof. dr. Aleksandrom Mustenikovim, realizira ideja oko formiranja crkvene općine.
Tako je u prisutnosti svećenika formiran inicijativni odbor, a za predsjednika izabran prof. dr. Toma Prošev. Inicijativni odbor odmah je počeo s intenzivnim pripremama. Imao je obavezu uspostaviti kontakt sa Makedoncima u Zagrebu i okolici, sa hrvatskim državnim vlastima, lokalnom samoupravom i crkvenim vlastima kao i Svetim arhijerejskim sinodom Makedonske pravoslavne crkve. Jednom riječju, trebalo je izvršiti pripreme za osnivanje crkvene općine na ovom području. Nakon što je sve bilo pripremljeno, dana 11. prosinca 1993. u muzeju Mimara održana je skupština na kojoj je odlučeno da se osnuje Makedonska pravoslavna crkvena općina u Zagrebu, koja će biti posvećena našoj Velikomučenici sv. Zlati Meglenskoj. Za prvog predsjednika, izabran je g. Toma Prošev. Tada je u Zagrebu boravilo izaslanstvo Makedonske pravoslavne crkve predvođeno prof. dr. ocem Aleksandrom Mustenikovim, profesorom na Makedonskom pravoslavnom fakultetu u Skoplju te protođakon Aleksandar Candovski uz pratnju g. Slave Nikolovskog-Katina, predsjednika komisije za vjerska pitanja u Republici Makedoniji. Skupštini su prisustvovali monsinjor Đuro Kokša, pomoćni zagrebački biskup, profesor dr. Juraj Kolarić i g. Franjo Dobrović iz Komisije za vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Nešto kasnije, na isti način formirane su i Makedonske pravoslavne crkvene općine ‘Sv. Naum Ohridski’ u Splitu, ‘Sv. Joakim Osogovski’ u Puli i ‘Sv. car Konstantin i carica Elena’ u Rijeci, i tako redom. Do danas u Europi ima više od trideset crkvenih općina objedinjenih u Makedonsku pravoslavnu eparhiju za Europu za koju je nadležan Eparhijski arhijerej mitropolit europski Njegova Preuzvišenost g. Pimen i koja je pod duhovnom jurisdikcijom Makedonske pravoslavne crkve – Ohridska arhiepiskopija. Prvih deset godina, tri do četiri puta godišnje dolazio je svećenik iz Makedonije, obično za blagdane Rođenja Kristova – Božića, Kristovog Uskrsnuća – Uskrsa, sv. Zlate Meglenske i sv. Ćirila i Metoda. Svi svećenici koji su dolazili sijali su sjeme Gospodnje u brazdu izoranu na početku, koje je padalo na plodno tlo, te dalo velike duhovne plodove – mir, iskrenu i bratsku ljubav, složnost, jedinstvo i jaku vjeru
u Boga.
Uvijek kad postoji takva duhovna povezanost iz koje izvire evanđeosko ponašanje i rad, dolazi do velikih uspjeha. To se dogodilo kada nam je od Zagrebačke Nadbiskupije i kardinala Franje Kuharića ustupljena crkva sv. Rok u Zagrebu na privremeno korištenje. Nakon toga je 2003. potpisan ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Makedonske pravoslavne Crkve od zajedničkog interesa, te je iz Makedonije poslan redovni parohijski svećenik za sjedište u Zagrebu. Godine 2008. kupljeno je građevinsko zemljište za izgradnju Pastoralnog centra i Makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu te su 2013. u cijelosti plaćeni svi komunalni doprinosi za gradnju.
crkva sv. zlata meglenska u zagrebu
Kamen temeljac za crkvu položen je 26. listopada 2014. godine. Kamen temeljac blagoslovio je Arhijepiskop ohridski i makedonski, poglavar Makedonske pravoslavne crkve g. Stefan, a nakon polaganja, u Osnovnoj školi Matije Gupca održana je prigodna svečanost. Polaganju kamena su nazočili i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, makedonski ministar vanjskih poslova Nikola Poposki, te zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin. U temelje nove crkve su položene tri ploče – predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke, makednoskoga ministra vanjskih poslova Nikole Poposkoga te zamjenice zagrebačkoga gradonačelnika Vesne Kusin. Polaganje kamena temeljca je svečanost za makedonsku zajednicu u Hrvatskoj, za Makednosku pravoslavnu crkvu, ali i za hrvatsko društvo i hrvatsku državu – istaknuo je Josip Leko. Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin je istaknula kako polaganje kamena temeljca za izgradnju makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu pokazuje kako Grad Zagreb podupire ekumenska nastojanja i zauzima se za jednakopravnost svih vjera i nacionalnosti.
Posvetio ju je 21. svibnja 2023. godine arhiepiskop Stefan zajedno sa srpskim patrijarhom Porfirijem. Posvećenju je prisustvovao i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u znak zahvalnosti i iskrenog prijateljstva primio najviše odličje Makedonske pravoslavne crkve, orden Svetog Klimenta Ohridskog. Najviše odličje Makedonske pravoslavne crkve, Orden svetog Klimenta Ohridskog, dodijeljeno je i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji (HBK) zbog iskazanog gostoprimstva i bratske potpore i pomoći, a primio ga je izaslanik predsjednika HBK, generalni tajnik mons. Krunoslav Novak. Izaslanstvo makedonske države predvodio je te zahvalu za pomoć u izgradnji crkve hrvatskoj državi uputio veleposlanik Republike Sjeverne Makedonije Milaim Fetai. Dobrodošlicu je nazočnima zaželio predsjednik Župnoga vijeća Neven Sukarovski, kao i Kirko Velinski, protojerej stavrofor Ohridske arhiepiskopije Makedonske pravoslavne Crkve, zadužen za pastoral vjernika u Hrvatskoj i, kako je istaknuto, "duša cijelog projekta" izgradnje crkve.
Premijer je u riječima zahvale izrazio zadovoljstvo što nazoči "velikoj prigodi, zaista povijesnoga karaktera za makedonsku manjinu u Hrvatskoj". Kao izaslanica predsjednika Republike svečanosti je nazočila savjetnica predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković, a izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora bila je saborska zastupnica Marijana Petir. Petir te saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljskaj primile su zahvalnicu Župnog vijeće Crkvene općine Makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu za napore i pomoć pruženu u izgradnji crkve. Svečanosti su nazočili i potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, zastupnica u zagrebačkog Gradskoj skupštini Marta Kiš kao izaslanica zagrebačkog gradonačelnika te predstavnici ostalih crkvenih zajednica u Hrvatskoj.
ustroj makedonske pravoslavne crkve
Makedonska pravoslavna crkva – Ohridska Arhiepiskopija (MPC-OA), sastoji se od jedanaest eparhija od kojih je osam u granicama Republike Makedonije, dvije su prekooceanske eparhije: Australijsko – novozelandska i Američko – kanadska i jedna eparhija za Europu. Makedonska pravoslavna eparhija za Europu formirana je 4. prosinca 1994. Službeno je potvrđena i time ubrojena u tadašnjih devet eparhija MPC na Crkveno-narodnom saboru, najvišem zakonodavnom tijelu MPC-OA, u Ohridu 1995. Za prvog nadležnog arhijereja tadašnje nove eparhije postavljen je mitropolit Strumički g. Gorazd odlukom donešenom na redovnoj sjednici SAS (Sveti arhijerejski sinod) MPC 25. kolovoza 1995. u manastiru ‘Sv.Bogorodica’ – Kališta, Struga.
Prva eparhijska skupština održana je 27. veljače 1994. u MPCO ‘Sv. Nikolaj Čudotvorac Mirlikijski’ u Mainzu, Njemačka. Ubrzo započinju pripreme za formiranje novih crkvenih općina i sistematska organizacija postojećih, slanjem novih svećenika koji prije svega svojom misijom trebaju uvesti makedonski narod u liturgijski pravoslavni život a zatim da propovijedaju i služe na razumljivom makedonskom jeziku. Makedonska pravoslavna crkvena općina ‘Sv. Naum Ohridski’ iz Malmö-a, Kraljevina Švedska, formirana 14. siječnja 1973., bila je prva crkvena općina, te je praktički tamo i postavljen temelj Europske eparhije. Danas se tu nalazi sjedište Europske eparhije i saborni hram ‘Sv. Naum Ohridski’, posvećen 19. listopada 2013. Ova općina ima otprilike 6.000 vjernika, a parohijski svećenik i arhijerejski zamjenik je protojerej – stavrofor Blažo Kožarski. Najviše zakonodavno tijelo predviđeno Ustavom MPC je eparhijska skupština na kojoj je donešeno više odluka od bitnog značenja – o postojanju i razvoju MPEE kao i o formiranju novih crkvenih općina i organizacijskom funkcioniranju već postojećih: do danas je održano dvanaest godišnjih skupština.
Odlukom SAS Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske Arhiepiskopije, dana 11. studenog 2006. na svetoj božestvenoj liturgiji u hramu ‘Sv. Naum Ohridski’ u Malmö-u, Švedska, introniziran je episkop poljanski g. Pimen za nadležnog eparhijskog arhijereja titulom mitropolit europski. Mitropolit g. Pimen je za vrijeme trajanja njegovog rada posvetio tri novoizgrađena hrama: u Švicarskoj – Tringen, u Malmöu – Švedska, u Mainzu-Njemačka; kupljeno je nekoliko crkava koje su preuređene u duhu pravoslavlja; započeti su postupci za izgradnju crkve u Zagrebu – Hrvatska i Hannoveru – Njemačka dok se u ostalim crkvenim općinama bogosluži u iznajmljenim katoličkim i evangelističkim crkvama. Evropska eparhija sastoji se od 15 aktivnih parohija koje opslužuje 15 redovnih svećenika bogoslužbom, propovijedima i misionarstvom.
U sustavu MPEE registrirana je 31 crkvena općina u kojima se bogosluži povodom većih kršćanskih blagdana i u ovisnosti o prigodama i razvoju prethodno spomenutih općina. Dio njih u bliskoj budućnosti dobit će redovne parohijske svećenike. Europska eparhija, i pored toga što je jedna od mlađih, predvođena mitropolitom g. Pimenom, jedna je od brzo rastućih eparhija koja je u MPC-OA primjer i ideal o načinu organizacijskog funkcioniranja, a prije svega imajući na umu liturgijsko zajedništvo.
Projekt makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu
Građevina Pastoralnog centra i crkve Makedonske pravoslavne crkve ukotvila se u postojeći okoliš urbane matrice Stare Knežije uz Zagrebačku aveniju. Na predloženoj lokaciji pokušava se stopiti s okolišem okupljajući ga i nadograđujući, jer to je jedino njezino mjesto. Postoji nada, ako se mjesto i građevina spoje, da će se nadići fizički i funkcionalni zahtjevi i stvoriti nove vrijednosti u prostoru grada. Ulaz u crkvu i pastoralni centar planiran je s pločnika uz Ljubljansku aveniju kroz alejni drvored sa sjeverne strane. Građevina nema otvoreni pristupni trg već se preko perforiranog zida formira predvorje crkve kao zaštićeno dvorište. Na taj način je prostor ispred crkve postao intimniji i distanciraniji od jakog prometa na aveniji. Ulaz je planiran ispod tijela zvonika koji ga natkriva kao ogromna streha i orijentira se prema dvorištu koje vodi u pastoralni centar. Lađa crkve planirana je kao kvadarni volumen s bačvastim svodom koji se proteže uzduž cijele duljine, distancira se bočno od zidova i završava u stijeni ikonostasa.
Cijeli je prostor osvijetljen difuznim svijetlom uskih otvora sa sjevernog i južnog pročelja, disperziranim preko bačvastog svoda koji doprinosi intimi i skrovitosti lađe. Zidovi i strop glavne lađe ostavljeni su kao prazne stranice knjige, čekajući sadržaj. Uz ulazni prostor u pastoralni centar smještena je vertikalna komunikacija za kat, koji je projektiran kao stan za svećenika i njegovu obitelj, i u podrum gdje su predviđeni servisni prostori crkve, dvorana za okupljanje i apartman za goste. Taj se prostor predviđa kao podrumski, ali je osvijetljen i prozračen preko deniveliranog dvorišta čime je osiguran intimni i polivalentni prostor za okupljanje i druženje. Nastojalo se ostvariti jednostavnu, ali simboličnu kompoziciju u kojoj se jasno čitaju utjecaji tradicije u glavnoj dispoziciji i suptilno prikrivaju intimni prostori ostavljajući ih prvenstveno liturgiji kojoj moraju biti posvećeni. Pročelje tijela crkve i pastoralnog centra projektirano je od betona izrađenog na gradilištu, komponiranog od bijelog cementa i biranog agregata. Kvalitetnom i pažljivom izradom i ugradnjom betona namjeravamo u završnu teksturu pročelja uključiti utjecaj ljudskog rada i vremena koji će biti uvijek čitljivi na licu građevine kroz sve svoje nesavršenosti. Vanjski prizemni zid namjerava se izvesti od prefabriciranih betonskih perforiranih elemenata koji tvore ogradni zid, ali i sokl pastoralnog centra i dvorišta. Odabirom materijala i njegovom pažljivom upotrebom, uz visoki supanj obrtničkog rada namjeravamo bez prikrivanja prikazati fizički rad kao sastavni dio građenja.
Pomozite nam u izgradnji naše crkve
Pozivam Vas stoga, braćo i sestre, da se ujedinimo u duhu zajedništva i ljubavi te svojim dobrovoljnim prilozima pomognemo izgradnju našega crkvenog doma.
Svatko neka pruži koliko može, za dovršenje ovog Božjeg hrama.
Gospodin Vas obilno nagradio i blagoslovio vašu velikodušnost!
o. Kirko Velinski, protojerej stavrofor Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj